Povijest, vizija, misija i ciljevi

Pravna klinika Sveučilišta u Zagrebu otvorila je svoja vrata u listopadu, 2010. godine nakon što je u srpnju, 2010. godine sklopljen Ugovor o financiranju projekata udruga ovlaštenih za pružanje besplatne pravne pomoći i pravnih fakulteta za rad pravnih klinika iz sredstava za pružanje besplatne pravne pomoći za 2010. godinu između Pravnog fakulteta i Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske.

Pravna klinika Sveučilišta u Zagrebu vjeruje da je za razvoj modernog društva nužno osigurati primjerenu zaštitu njegovih najosjetljivijih i životnim problemima najteže pogođenim članovima te da je obrazovanje u području prava više od poznavanja i razumijevanja propisa i teoretskih postavki pravnog sustava. Pravno obrazovanje uključuje stjecanje znanja i praktičnih vještina, ali i osvješćivanje studenata o tome da je njihov aktivni angažman u rješavanju teških pravnih i socijalnih problema s kojima se nose građani ključan doprinos društvu i društvenom razvoju.

Pravna klinika ima dvojaku svrhu. S jedne strane, kroz sudjelovanje u radu pravne klinike studenti uključeni u njen rad stječu neposredno iskustvo o funkcioniranju pravnih instituta u njihovom socijalnom kontekstu, produbljuju i problematiziraju znanja o primjeni pravnih propisa u pravnoj praksi te stječu i pojedine praktične vještine potrebne za prepoznavanje problema, izbor i obradu slučaja, primanje upute od stranaka i mentora te odabir najbolje strategije za zastupanje njenih interesa.

Iako Pravna klinika nastoji pravnu pomoć pružiti po najvišim profesionalnim standardima, korisnici moraju prihvatiti da je pravna pomoć koja im se nudi, iako sastavljena u dobroj vjeri, rezultat rada studenata, a ne rezultat rada institucije ili njenih nastavnika i suradnika. Za sve vrste i oblike pravne pomoći osim za opće pravne informacije tražit će se pisano očitovanje korisnika o tome da je s ovom okolnošću upoznat, kao i suglasnost o ograničavanju odgovornosti klinike samo za štetu koja je učinjena namjerno pogrešnim pravnim savjetovanjem. Klinika je sklopila ugovor o osiguranju za štetu učinjenu nesavjesnim zastupanjem kod osiguravajućeg društva.

Organizacijska struktura

Voditelj Klinike: prof. dr. sc. Alan Uzelac

Zamjenici voditelja Klinike: prof. dr. sc. Davor Babić, prof. dr. sc. Marko Šikić

Pomoćnici voditelja: izv. prof. dr. sc. Slađana Aras, izv. prof. dr. sc. Barbara Preložnjak, dr. sc. Juraj Brozović

Unutar Klinike djeluje nekoliko grupa:

• Grupa za pomoć azilantima i strancima

• Grupe za suzbijanje diskriminacije i prava manjina

• Grupa za prava djece i obiteljsko uzdržavanje

• Grupa za zaštitu i pomoć žrtvama kaznenih djela

• Grupa za zaštitu prava radnika

• Grupa za zaštitu prava pacijenata

• Grupa za pomoć građanima u ovršnom postupku

• Grupa za odnose s javnošću

• Grupa za posebne slučajeve i projekte.

Organizacija klinike

Rad klinike vodi i koordinira voditelj (predstojnik) klinike, koji ima jednog ili dva zamjenika. Voditelj klinike je nastavnik Fakulteta. Sve bitne odluke o pravnoj pomoći u konkretnim slučajevima donose autonomno sami studenti. Strateška pitanja o pravcu djelovanja klinike, organizaciji klinike te druge odluke koje iziskuju angažiranje dodatnih sredstava ili rada studenti zajednički dogovaraju s voditeljem i mentorima.

Klinika ima odjele (radne skupine) koji se autonomno formiraju s obzirom na specifičnosti područja iz kojih prima predmete. U pravilu, očekuje se da će klinika djelovati kroz tri odjela. U građansko-obiteljskom odjelu obrađuju se predmeti imovinske i statusne naravi, koji u pravilu impliciraju postupanje pred sudom (iznimno: organima socijalne skrbi). U upravnom i radno-socijalnom odjelu obrađuju se predmeti radnopravne i socijalne tematike, s naglaskom na postupke pred upravnim tijelima. U kaznenom odjelu analiziraju se predmeti koji imaju kaznenopravne implikacije u širem smislu (kazneni, prekršajni, stegovni i slični predmeti).

Klinika ima akademske mentore, koji se odabiru između nastavnika i suradnika Fakulteta s obzirom na njihov interes i poznavanje specifične materije od važnosti za rad klinike. Akademski mentori nazočni su na sastancima u kojima radne skupine odlučuju o predmetima, prate i pospješuju raspravu te podnose izvješće o individualnom doprinosu studenata temeljem kojih voditelj klinike potvrđuje uspješno sudjelovanje u radu klinike.

Klinika može imati i više vanjskih mentora, koji se odabiru na volonterskoj osnovi između zainteresiranih pripadnika pravne struke (odvjetnici, pravnici nevladinih organizacija i drugi pravni profesionalci). Vanjski mentori pomažu studentima, sudjelujući osobito u njihovom osposobljavanju za prijam i analizu konkretnih predmeta (primanje upute od stranke, identificiranje osnovnih problema i strategije zastupanja i sl.). Vanjski mentori prate i rad studenata koji temeljem sporazuma koje je Fakultet sklopio dio svoga kliničkog obrazovanja provode u organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama ovlaštenim na pružanje besplatne pravne pomoći.

Klinika može imati i mobilnu jedinicu. Mobilna jedinica obilazi mjesta na kojima postoji povećana potreba za besplatnom pravnom pomoći (siromašnija naselja, zatvori, pritvori i sl.). Studenti koji sudjeluju u radu klinike također tijekom rada u klinici mogu organizirati javne debate, kontaktirati s nadležnim tijelima te javnost osvješćivati o svom radu i problemima na koje nailaze.